Knjiga defragmentacije sadrži studije o poveznicama filozofije i studija o invalidnosti, primjeni analize društvenih mreža na povijest filozofije, te dvije kraće studije iz područja informacijske etike.

Prvi dio čine dvije kratke studije: iz područja informacijske etike je rasprava o etici u video-igrama i moralnoj panici koja se uz njih vezuje, a o situacijskoj etici i anarhističkoj estetici je tekst o rock-grupi Buldožer.

U drugom dijelu ispituju se poveznice između filozofije i studija o invalidnosti, područja manjinskih studija usmjerenih na ispitivanje društvenih, političkih, filozofskih i antropoloških problema vezanih uz osobe s invaliditetom. Kako filozofiju razumijem kao konceptualnu analizu, predložio sam koncept 'subherojskog narativa' kao modela razumijevanja atribucije narativa o nadvladavanju invaliditeta. Rezultati empirijske analize potvrđuju ispravnost pristupa i indikacija su za daljnje istraživanje u razumijevanju narativa OSI.

Treći dio posvećen je primjeni analize društvenih mreža u povijesti filozofije. Analiza mreža postaje sve prisutniji pristup analize podataka u znanosti u svim područjima, od prirodnih, biotehnoloških do humanističkih. Randall Collins napravio je pothvat izrađivši socijalnu mrežu povijesti svjetske filozofije. Analizom poveznica u člancima Routledge enciklopedije filozofije pokazujemo utemeljenost Collinsovih pretpostavki o intelektualnom kapitalu.

iz recenzija

Rock, Jugoslavija sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća, samoupravni socijalizam, videoigre, moralna panika, osobe s invaliditetom, metafilozofija, analiza složenih mreža itd. – možda bi bolji naslov bio Fragmenti, a ne Defragmentacije. Dodamo li tome činjenicu da je sam autor rocker i ljubitelj videoigara, osoba s invaliditetom i filozof, naslov bi mogao biti i Fragmenti i svjedočanstva. Doista, rukopis ima na neki način i ispovjesnu dimenziju, ali ne u smislu kajanja ili obraćenja, nego u smislu samosvjesna autorova svjedočenja o sebi samu i o vlastitu doživljaju svijeta, života i filozofije – kako dakle jedan rocker, poklonik videoigara, osoba s invaliditetom i filozof vidi svijet, život i filozofiju. Rekao bih pritom da je u tom četverolistu glavni 'grijeh' filozofija i da je rukopis u svojoj cjelini zapravo jedan metafilozofijski pothvat, u kojem nam autor hoće reći, odnosno pokazati što filozofija jest i što bi ona po svojoj naravi trebala biti. Dakle, kako ističe sam autor u heretičkome svome pogovoru ovoj knjizi, htjeli mi to ili ne htjeli, filozofija je aktivnost, poput drugih ljudskih aktivnosti, koja okuplja zainteresirane pojedince u zajednicu (zajednicu filozofa); ta pak zajednica pokazuje tijekom svoje povijesti u sve većoj mjeri sljedeće boljke: čvrsto se drži nekih svojih svetinja, koje revno štiti od bilo kakve kritike izvana, sklona je dakle izolaciji, kako odvajanju od drugih znanosti, tako i odvajanju od života, što ju je postupno učinilo 'dalekom obalom', onom na koju gotovo nitko više i ne zalazi, niti iz drugih znanosti, niti iz svakodnevnog života, koju dakle nitko više ne drži važnom, koja odumire, ali u tom svome odumiranju problem ne vidi u sebi samoj, nego s visoka, uzvišeno, u visokom stilu problem nalazi u tim drugim, prizemnim znanostima i u tom prizemnom našem životu, svakodnevnom, kojim se ne želi prljati. U tom se međutim krije peti autorov grijeh, onaj metafilozofijski i heretički, njegov upravo rockerski, 'buldožerski' neprofinjen i grub, direktan bunt protiv vlastite strukovne zajednice, protiv uvriježena strukovnog shvaćanja filozofije kao posebne, uzvišene ljudske aktivnosti, kojoj ne dolikuje spustiti se među smrtnike, dotaknuti njihove prizemne živote i životne probleme i povezati se s njihovim sasvim običnim, neuzvišenim prirodnim, medicinskim, tehničkim ili društvenim znanostima. Odatle, iz tog bunta, izranjaju u ovom filozofskom rukopisu teme u filozofiji neuobičajene (poput rocka ili Buldožera, videoigara i invalidnosti). Odatle i filozofiji neuobičajene metode što ih autor konstantno primjenjuje u ovom rukopisu – egzaktne, empirijske. One su zapravo nužan dio šireg autorova projekta defragmentiranja filozofije, njezina integriranja u svijet znanosti i u život, kako u smjeru popularizacije tako i filozofskoga savjetovanja. Rekao bih zdrav pristup, vitalan, u autorovoj izvedbi posebno začinjen užitkom provociranja – primjerom, rabelaisovskim autorovim preferiranjem Buldožerove kulinarske definicije života (feferon, kratak, ali ljut), nasuprot uzvišeno beživotnoj egzistencijalističkoj praznini, apsurdu. Ukratko, autoironičan pristup filozofiji, dosljedno proveden, novost u našoj filozofskoj literaturi.

prof. dr. sc. Dario Škarica, Institut za filozofiju

Tema djela je i znanstveno i stručno relevantna. Prema mišljenju recenzenta, djelo je teorijski utemeljeno, argumentacija je sustavno izvedena, a zaključci su jasni i konzistentni. Autor pokazuje znalačko poznavanje suvremenih trendova koje tumači iz perspektiva filozofija/ije - potreba za popularizacijom filozofije kroz teme popularne kulture (glazba i video igre), primjenjivosti filozofije u svakodnevnom životu i rješavanju svakodnevnih problema (filozofsko savjetovanje), te upotrebe računala i na računalu zasnovanih tehnologija u analizi složenih mreža pojedinaca/ustanova i znanstveno stručnih tema (primjena bibliometrijskih i vizualizacijskih metoda i tehnika). Djelo također daje potpuno nov, kritički i znanstveno utemeljen i relevantan te u domaćim okvirima primjenjiv pogled na filozofiju kao disciplinu koja istovremeno nesebično poklanja i odgovorno posuđuje znanstvene metode i koncepte.
Djelo je ponajprije namijenjeno stručnoj javnosti i studentima, ali i široj javnosti koja se želi upoznati s popularnim i praktičnim aspektima filozofije, te s mogućnostima primjene analize složenih interpersonalnih i tematskih mreža u području filozofije.
Četiri zasebne studije prikupljene u ovom djelu govore o otvorenosti filozofije drugim temama i mrežama. Djelo donosi važan pogled na interperesonalne mreže u filozofiji kao i stupanj međusobne povezanosti filozofskih koncepata primjenom bibliometrijskih metoda i teorije grafova. Djelo je kao takvo relevantno i u globalnim razmjerima, kako zbog praćenja novih trendova, tako i zbog sustavnog razvoja nacionalne terminologije koja te trendove prati.

doc. dr. sc. Franjo Pehar, Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru