6/1/2020
Deontičko moralno rasuđivanje: Je li moralno rasuđivanje posebno?
U koautorstvu s Mislavom Sudićem i Pavlom Valerjevom (Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru) objavio sam članak u časopisu Psihologijske teme o vezi deontičke logike i kognitivne psihologije. Tema je deontičko moralno prosuđivanje. Cilj je bio dobiti uvid u kognitivne i metakognitivne procese deontičkog rasuđivanja polazeći od jednostavnih deontičkih premisa. Korištenjem nacrta 3x2x2 s ponovljenim mjerenjima manipulirali smo sadržajem pravila (moralna, konvencionalna, apstraktna), tipom pravila (obaveze, dopuštenja) i induciranom dilemom (dilema kažnjavanja, dilema nagrađivanja). Rezultati upućuju na kvalitativne razlike između moralne domene i ostalih: (1) izvedba pri moralnom sadržaju nije ovisila o tipu pravila, (2) moralni je sadržaj proizveo jednaku aktivaciju modula detekcije varalica i altruista te (3) moralni je sadržaj proizveo viši stupanj sigurnosti.
Članak je dostupan na portalu 
2/12/2019
Svjetski dan filozofije - bioetika i enciklopedijska perspektiva
U izlaganju smo se posvetili istraživanju konceptualnih poveznicaizmeđu psihoterapija i filozofije. Istraživačka perspektiva smještena je u informacijske znanosti - zanimao nas je presjek pojmova u Routledge enciklopediji filozofije i Gale enciklopediji psihoterapija. Koristeći metodu analize kompleksnih mreža konstruirali smo nekoliko presjeka koji se konvergiraju oko pojma bioetike. Očekivano, statistički parametri mreža sugeriraju distribuciju prema zakonu potencije i oblik tzv. malog svijeta.
Video snimka predavanja može se pogledati ovdje.
23/10/2019
Mjesec hrvatske knjige - Iron Maiden kao poziv na čitanje
© Gradska knjižnica Zadar
Egipatska mitologija, grčka mitologija, biblijski motivi, autori poput Lerouxa, Poea, Huxleya, Herberta, Lovecrafta, Tennysona i Cooleridgea... Na tim se temeljima gradila glazba Iron Maidena na kojoj odrastaju generacije i generacije, a žele li se stvarno predati svojim idolima, nema druge nego – uhvatiti se knjige!
U predavanju smo se dotakli različitih književnih motiva, posebno analizirali album Piece of Mind kao svojevrsni tribute album mjestima popularne kulture. Za kraj smo ostavili kviz prepoznavanja motiva koje je na koricama albuma skrio Derek Riggs.
Galerija slika s predavanja dostupna je ovdje.
28/6/2019
Video-igre na Sveučilištu – kulturne studije i video igre
Video-igre i e-sport su postali nezaobilazni i kao oblik kreativne industrije i kao društvena pojava. U predavanju će se izložiti osnovne značajke studija o video-igrama, poveznice s društvenim i humanističkim znanostima: sociologijom, psihologijom i filozofijom. Posebno će se analizirati Fallout franšiza ako primjer raznovrsnosti igračkih žanrova (RPG, FPS/TPS, izometrija i 3D) i odnosa prema tradicionalnim akademskim temama (društvo nasuprot anarhije, estetika, nasilje, odnos prema tehnologiji i društvena odgovornost znanstvenika...).
Više o turniru i ostalim aktivnostima na LevelUp možete provjeriti ovdje.
7/5/2019
Psihoterapija i filozofija
U organizaciji Hrvatskog društva za analitičku filozofiju, održao sam na Filozofskome fakultetu u Rijeci predavanje o vezama između psihoterapija i filozofije. Fokus je bio na konceptualnoj analizi i na enciklopedijskoj perspektivi dijeljenih pojmova i autora. U punoj predavaonici F-105 uslijedila je žustra rasprava s brojnim pitanjima od strane kolega s odjela za filozofiju i psihologiju. Zahvaljujem se kolegama Majdi Trobok i Boranu Berčiću na organizaciji.
20/2/2019
iskustvo invalidnosti - mikronarativi i subheroji
Rasprava o invalidnosti često je emocionalno nabijena. Kako je posao filozofa racionalna analiza, uz konceptualnu analizu, malo empirijskog istraživanja neće škoditi.
Naši umovi su narativni – bolje pamtimo priče od ogoljenih podataka, identitet gradimo kao priču o vlastitom životu, industrija zabave u središtu upravo ima – dobru priču. Uostalom, Polsterova utjecajna knjiga iz gestalt psihoterapije tvrdi već u naslovu: Život svakog čovjeka vrijedan je romana. Kakva je onda priča o iskustvu invalidnosti? Predložio sam koncept 'subherojskog narativa' kao modela razumijevanja atribucije narativa o nadvladavanju invaliditeta. Rezultati empirijske analize potvrđuju ispravnost pristupa i indikacija su za daljnje istraživanje u razumijevanju narativa OSI.
Zanimljivo je uočiti kako se te osobe s invaliditetom, koje se inače percipira kao osobe izvan gabarita normalnosti, ponovno stavlja izvan okvira očekivanog i 'normalnog' za osobu s invaliditetom i zatim se dvostruko odstupanje onda etiketira 'iznimnim' ili 'herojskim'. Na koji način se percipiraju narativi o osobama s invaliditetom, gdje dolazi do transformacije percepcije iz 'običnog' invalida u 'iznimnog', tema je ovog izlaganja.
20/1/2019
Isaac Asimov i robotska etika
Povodom 99.godišnjice rođenja, šporka filozofija posvećena je velikanu znanstvene fikcije, tvorcu pojma robotika i tri zakona robotike, te jednome od najproduktivnijih pisaca 20. stoljeća, Isaacu Asimovu.
Isaac Asimov je, uz Arthura C. Clarke i Roberta A. Heinelina, dio kultne trojke pisaca znanstvene fikcije. Asimov je vjerojatno najpoznatiji po tri zakona robotike. Manje je znano da je upravo on stvorio naziv robotika, kao i psihopovijest i robopsihologija. Poigravajući se konceptima umjetne inteligencije, njenog utjecaja na psihologiju, sociologiju i politiku, Asimov je autor niza pripovjedaka i romana koji problematiziraju situacije za koje znamo kako nas čekaju u vrlo skoroj budućnosti. Napisavši prvu priču o robotima prije više od 80 godina, Asimov je identificirao koncepte koji su danas dio ozbiljne akademske rasprave. U predavanju ćemo se dotaći pitanja informacijske i robotske etike, kao i pitanja odnosa informacijskih znanosti i informacijskog društva.
12/12/2018
Zenonovo trkalište - Dario Škarica
Obično, tragajući za istinom i govoreći o njoj, prešutno pretpostavljamo da je ona apsolutna. Štošta međutim govori u prilog njenoj relativnosti, barem djelomičnoj. Stvarnost možda i nije u svemu određena, jednoznačna, nego u ovom ili onom i neodređena, ostavljajući prostor različitim perspektivama, među kojima, objektivno, nema one koja bi bila valjanija od ostalih. U predavanju će biti izložena ideja relativnosti, posebno s obzirom na pojmove objektivnosti, perspektive i percepcije. Polaznom će točkom izlaganja biti četvrta Zenonova aporija – Stadion.
Obično, govoreći o istini ili tragajući za njom, ne predmnijevamo da je ona relativna. Štošta međutim govori, barem donekle, protiv njena apsolutnog karaktera. Stvarnost je možda u mnogočemu upravo neodređena, sama po sebi višeznačna, a ne u svemu jednoznačno definirana (ne ostavljajući prostora različitim perspektivama). U predavanju će se, nasuprot ideji apsolutne istine, upućivati na objektivnu valjanost različitih perspektiva podjednako, te će se u tom okviru upozoriti i na obično odveć subjektivistički pojam percepcije. Polaznom će točkom izlaganja biti četvrto Zenonovo bespuće – Trkalište.
Dario Škarica, znanstveni je savjetnik na Institutu za filozofiju u Zagrebu. Njegovi su znanstveni radovi posvećeni uglavnom povijesti hrvatske filozofije (Bošković, Zimmermann). Izvanredni je profesor na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Splitu. Njegova je nastavna djelatnost posvećena uglavnom epistemologiji i filozofiji uma.
10/12/2018
promocija knjige 1984 and Philosophy
U čitaonici knjižnice na Novom kampusu održana je promocija knjige 1984 and Philosophy. Kratko smo intervjuirali jednog od urednika knjige, Ezia di Nuccia, izvanrednog profesora sa Sveučilišta u Kopenhagenu. Imali smo priliku čuti o razlozima odabira Orwellove knjige za 116. naslov u nizu Popular culture and philosophy uglednog američkog izdavača Open Court. U tijeku velikih političkih previranja u Americi i svijetu, prošle je godine "1984" bila najprodavanija knjiga na Amazonu. Visoka politika na tweetu uvelike podsjeća na elemente novogovora, sloboda izreći da je 2+2=4 previše asocira na fake news i alternativne činjenice, a političara koji bi htjeli biti Velika braća ima neugodno previše.
Usprkos stereotipu kako malo koga zanimaju filozofske knjige, ova je prilično tražena. Prema podacima Amazon.com, u kategoriji politike, knjiga je na 42. mjestu prema prodaji. Samo biti na listi skupa s Christopherom Hitchensom, Ayn Rand ili samim Georgeom Orwellom kompliment je za sebe.
15/11/2018
Svjetski dan filozofije - Stajati na ramenima divova
Povodom UNESCOva Svjetskog dana filozofije, Zadarski filozofski krug organizira po 16. put niz znanstveno-popularnih predavanja. Ovoga puta naglasak je na presjeku filozofije i podatkovne znanosti. Promotrit ćemo povijest filozofije iz dva konteksta – enciklopedijske organizacije struke i sociologije filozofijâ. Ugledni sociolog Randal Collins analizirao je svjetsku povijest filozofije i kreirao niz sociograma kojima opisuje mreže interakcija kroz pojedina razdoblja i kulture. Analiza podataka jasno ukazuje na značaj čvorišta, tj. malog broja mjesta u mreži koja su žarišta društvene interakcije. Tako značajna imena povijesti filozofije nisu rezultat genijalnosti pojedinaca nego strukture mreže; to su daroviti pojedinci koji su iskoristili znanja velikog broja učitelja i također stvorili značajan broj učenika. Zakon malih brojeva pokazuje se uspješnim modelom objašnjenja obrasca pravilnosti u povijesti svjetske filozofije. Također, statistička analiza upućuje na zakon potencije u strukturi kompleksne mreže. Na kraju izlaganja, osvrnut ćemo se na primjenu ove metode i (ne)vidljivost hrvatskih filozofa u značajnim suvremenim tercijarnim referencama.
13/11/2018
Metafilozofija u boji
Metafilozofija je filozofska disciplina koja se bavi pitanjima poput „što je filozofija?“, „čime se bave filozofi?“ ili „kakva je narav filozofskih argumenata?“. Ukratko, zanimaju je unutarnja pravila djelovanja struke. Nekima od ovih pitanja može se pristupiti i iz drugih struka, poput psihologije, sociologije ili informacijskih znanosti.
Enciklopedija izvjesne struke predstavlja njeno sistematizirano i obuhvatno pojmovlje i značajna imena. Uporabom metoda iz podatkovne znanosti prikazat ćemo detaljnu strukturu Routledge enciklopedije filozofije, jedne od najutjecajnijih referenci. Podaci jasno ukazuju kako među 2.054 enciklopedijske natuknice postoji jasni sloj uređivačke politike, kao i nevidljiva struktura do koje dolazimo pomoću metode analiza kompleksnih mreža. Urednički sloj predstavit ćemo kroz tematsko kategoriziranje natuknica. Skrivena struktura temelji se na preferencijalnom povezivanju i vidljiva je na tematskim i osobnim natuknicama. U svjetlu Collinsova istraživanja sociologije filozofije, jasna je potreba za zanovljenim pristupom podučavanju povijesti filozofije.
10/10/2018
Video-igre i moralna panika
Šporka filozofija se nastavlja u četvrtom ciklusu! Sezonu otvara predavanje o video igrama i moralnoj panici. Dvadeset je godina od objavljivanja kultne igre Fallout, a na jesen nas čeka novi nastavak. Video igre danas su impresivna industrija, zaradom nadilaze filmsku i sportsku industriju – zajedno. Pojedine igre imaju više aktivnih igrača nego neke europske države stanovnika. Zarade izdavača mogu se usporediti s proračunom manjih država. Veliki novac povlači za sobom i veliki medijski interes. Neizbježno je i pojavljivanje moralizatora koji će i u ovom obliku zabave vidjeti opasnost za mlade i naivne umove, okriviti video igre za porast nasilja, pad morala i nadolazeću propast civilizacije. Koji su im argumenti, drže li vodu i kakve sve to veze ima s filozofijom, provjerite u srijedu, 10. listopada u 18h u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice.
26/4/2018
Biograd - Noć knjige
Povodom Noći knjige imao sam izvrsnu prigodu proširiti virus znanstvene fikcije i filozofije izvan Zadra. Na poziv nekadašnjih studentica Kristine Barbaroše, Sanje Birkić i Tihane Jurišić iz Gradske knjižnice Biograd održao sam predavanje o znanstvenoj fikciji i koliko je danas postala ona postala činjenica, mrvici futurologije i istraživačke etike. Bilo je izvrsno iskustvo razgovarati s obožavateljima znanstvene fikcije različite dobi. Na kraju se razvila zanimljiva rasprava o utjecaju tehnologije kroz cjeloživotni razvoj i kako smo proživljavali pojedine promjene u tehnologiji i društvu.
19/4/2018
festival znanosti
Tema ovogodišnjeg festivala je otkriće. Prema uspješnoj formuli, kolega Mirko Duić i ja odrađujemo double feature u čitaonici Sveučilišne knjižnice. Mirko će predstaviti prikaz teme otkrića kroz neke klasične filmove, dok ću se ja posvetiti 80-godišnjici Wellesove radio-adaptacije 'Rata svjetova' H. G. Wellsa i izazovima koje bi civilizacijama donijelo otkriće vanzemljaca.
Na Noć vještica 2018. bit će punih 30 godina od emitiranja kultne radio-drame Rat svjetova. Radio-adaptaciju klasičnog romana Herberta Georgea Wellsa režirao je budući kultni filmaš, Orson Welles. U sjeni nadolazećeg rata, invazija Marsijanaca na Sjedinjene Države zvučala je prilično uvjerljivo. Zloglasnoj reputaciji adaptacije je pomogla i novinska kampanja usmjerena protiv konkurentskog medija. Otkriće vanzemaljskog života i susret s njime mogu predstavljati otkriće koje ne želimo. Hoće li svemirski putnici biti dobronamjerni i prosvjećeni ili ćemo uživo promatrati neki od loših B-filmova iz '50ih o invaziji? U predavanju ćemo imati prilike upoznati se s nekim klasičnim djelima znanstvene fikcije koja se bave pitanjem prvog kontakta, što on znači za ljudsku civilizaciju i kakve sve promjene izaziva – od preispitivanja politike, filozofije, religije. Predstavit će se i neka zanimljiva empirijska istraživanja o percepciji prvog kontakta.
12/4/2018
Prevladati prepreke - radionica za studente s invaliditetom
U organizaciji Studenstkog savjetovališta odražana je još jedna radionca za studentes invaliditetom. Ivana Sučić Šantek i ja predstavili smo nekoliko usluga koje Sveučilište u Zadru osigurava studentima s invaliditetom, poput kolegija Vršnjačka potpora studentima s invaliditetom, asistivnih tehnologija, usluge psihološkog savjetovanja, prilagodbe nastave i standarda pristupačnosti. Razmijenili smo pozitivna i ne-baš-dobra iskustva, predstavili nekoliko primjera dobre prakse, te par iznimnih povijesnih osoba koje su također bile i invalidi. Na koncu smo kratko izložili teorijski okvir studija o invalidnosti.
Ovo je dio niza radionica proljetnog ciklusa Studentskog savjetovališta.
16-18/3/2018
FantaSTikon
Westeros je pozornica političkih intriga, brutalnih obračuna i magije. Uz sve te zmajeve i bijele šetače, filozof promakne pozornosti. Što bi o igri prijestolja mogli reći Machiavelli, Hobbes ili Platon? Trebaju li ikome moralne vrline ako ima dovoljno veliku vojsku? Je li bolje imati mudrog gospodara ili osrednju demokraciju? Je li čovjek bez religije kao riba bez bicikle? Hoće li Danny i John živjeti sretno... Dobro, ovo zadnje ćemo preskočiti. Nema spoilanja.
Na ovogodišnjem FantaSTikonu nastupam s predavanjem o filozofiji, politici i nenasilnom rješavanju sukoba u Igri prijestolja. Uz Ivicu Puljka i Zdeslava Benzona sudjelujem u okruglom stolu posvećenom Arthuru C. Clarkeu.
I onda su me još proglasili počasnim članom udruge F&ST. Hvala.
2/3/2018
napredovanje u zvanju
17. svibnja Dovršen postupak izbora u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora.
2. ožujka Izabran u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika.
23/1/2018
Amazon.com najavio knjigu 1984 and Philosophy
Prva najava izlaska knjige 1984 and Philosophy osvanula je na servisu Amazon.com! Knjigu su uredili Ezio di Nuzzi i Stefan Storrie, izdavač je Open Court. To je 116. naslov u ediciji Popularna kultura i filozofija. Brunovo i moje poglavlje problematizira može li se biti sretan usprkos tlačiteljskom okruženju i kako u tome može pomoći poznavanje filozofije - njene povijesti i vještine kritičkog mišljenja.
Knjigu možete prednaručiti ovdje. Iz tiska izlazi u lipnju.
13/12/2017
promocija knjige defragmentacije u Splitu
Uz pomoć Splitskog filozofskog kruga Hrvatskog filozofskog društva održao sam predstavljanje knjige defragmentacije u prostorijama Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Splitu. Zadovoljstvo mi je reći kako je koncept filozofija u puno slika srdačno prihvaćen kod publike.
16/11/2017
Svjetski dan filozofije
Povodom obilježavanja Svjetskog dana filozofije pripremio sam izlaganje informatizaciji filozofije i potrebi čvrstih veza s informacijskim znanostima. Filozofija predstavlja značajan korpus literature s brojnim autorima i konceptima, disciplinarnim granama i kroz više od 26 stoljeća povijesti. Predstavljene su dodirne točke digitalne humanistike i filozofije.
27-30/9/2017
konferencija Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu, Cres
Zajedno s Majom Jadrešin prijavio sam rad Enciklopedijska (ne)vidljivost hrvatskih filozofa. Izlaganje se bavi pitanjem koliko su hrvatski filozofi vidljivi u specijaliziranim tercijarnim publikacijama poput filozofskih rječnika i enciklopedija. Analizirali smo nekoliko tiskanih, digitalnih i online enciklopedija i rječnika na engleskom i njemačkom jeziku. Rezultati sugeriraju minornu zastupljenost – s izuzetkom Frane Petrića i Ruđera Boškovića, niti jedan drugi hrvatski filozof nema svoju natuknicu u uredničkim izdanjima. Izuzetak su različita izdanja Wikipedije. O mogućim razlozima takvom stanju i rješenjima raspravit će se u izlaganju.
18/9/2017
znanstveno-popularno predavanje Moj SF, vaš život
Na poziv moje nekadašnje profesorice biokemije, Renate Ruić Funčić, držim kratki osvrt na dva ključna djela znanstvene fikcije, Dinu i Asimovljev ciklus o robotima. Herbertova priča o galaktičko-religijskoj revoluciji danas se doima prilično bliskom, s izazovima susreta kultura, granica razvoja čovjeka (Huntigton susreće posthumanizam) i političim preslagivanjima uslijed novih tehnologija (weirding ways vs. Internet of things). Drugi dio SF lektire, roboti i umjetna inteligencija, omiiljena su tema Isaaca Asimova od kraja 1930-ih. Vidjet ćemo koliko su njegove priče dobra prognoza izazova koji nas čekaju u vrlo skoroj budućnosti.
4-6/5/2017
konferencija Formal Methods and Science in Philosophy II, Dubrovnik
Krešimir Zauder i ja predstavili smo po prvi puta rezultate istraživanja o primjeni teorije grafova na mreže koje čine filozofski koncepti, odnosno filozofi međusobno. Prikazali smo neka od ranijih zanimljivih istraživanja na tu temu. Naš pristup se razlikovao utoliko što smo za uzorak koristili Routledge enciklopediju filozofije, a ne Wikipediju iz razloga konzistentnije uredničke intervencije i veće reprezentativnosti podataka. Enicklopedija ima preko dvije tisuće natuknica u pisanju kojih je sudjelovalo više od 1200 autora.
Krešimirov program je ekstrahirao podatke iz enciklopedije: nazive i vrste natuknica, uredničko klasificiranje, te odlazne i dolazne poveznice među natuknicama. Izradio sam vizualizacije (npr. postoji gotovo 5000 poveznica između više od 900 filozofa) i statističku obradu poveznica. Rezultati nedvosmisleno ukazuju na obrazac: raspodjela uzima oblik Paretove (longtail) distribucije bilo da je riječ o poveznicama za koncepte, filozofe, dolaznim ili odlaznim poveznicama, kao i o doprinosima autora.
28/4/2017
dani seksualnosti
Završno predavanje u sklopu Dana seksualnosti odradio sam na Odjelu za psihologiju. Kiši i tehničkim problemima usprkos, prošetali smo se kroz povijest video-igara i (ne)zastupljenost seksualnih tema.
Geekovi i seks, možeš misliti! Kako izgleda povijest susreta seksualnosti i video igara? Usprkos stereotipovima o gamerima (prvo pen'n'paper, zatim računala, a danas e-sport), seksualni sadržaji u video-igrama pojavljivali su se s različitom dozom skrivenosti, suptilnosti. Valja priznati, teško je biti zavodljiv u CGA grafici, ali svojedobno su se heklale ASCII goluždrave slike i predstavljale su vrh susreta erotike i tehnologije. Kako je generacija igrača starila, mijenali su se i seksualni sadržaji: od faličnog Leisure Suit Harry-ja do avatara iz Second Life-a, od golišavih modova do porno-machinime. Od kako industrija video-igara donosi više novaca nego Hollywood, sve što ste ikada željeli raditi (ili da vam rade, o ukusima ne raspravljamo), u ponudi su sve raznolikije seksi igrice.
24/4/2017
festival znanosti
Ove godine tema festivala znanosti je vrijeme. Soba 45 organizira tim povodom triple feature! Kolega Mirko Duić i ja držimo dva kratka predavanja u knjižnici na Novom kampusu, a Jadranka Stojanovski i Nikolina Peša Pavlović organiziraju izložbu o povijesti pisane riječi.
Mirko je održao predavanje Vrijeme prema filmskom gif kalendaru, u kojem je predstavio kratku povijest svijeta kroz isječke nekih ključnih filmova. Krenuli smo s Kubrickovom i Clarkeovom 2001: Odisejom u svemiru i u 30 minuta posjetili brojna važna mjesta filmske umjetnosti. Mojih pola sata bilo je posvećeno logičkim paradoksima u narativima o putovanju kroz vrijeme. Ističem romane s motivima Wellsova vremenskog stroja, Asimovljevu vremensku policiju, te filmove i serije kao što su Looper, Quantum Leap i nezaboravna trilogija Povratak u budućnost.
Glavni 'krivac' za događanje je Jelena Rušev Mogilevskij i jako sam joj zahvalan na prilici :-) Također, zahvala Gordani Marčetić na izradi plakata!
18-20/3/2017
FantaSTikon 2017
Treći FantaSTikon u Splitu održao se ovoga puta u ožujku umjesto u srpnju i izrazito sam zahvalan organizatorima za premještanje u humaniji termin. Tri dana predavanja, projekcija, demonstracija, igraonica i sajma bila su izvrsno iskustvo za početak novog semestra. Izvrstan je osjećaj kada vidiš ljude koje si nekada tlačio logikom i statistikom kako uspjevaju izgurati predobar projekt i učiniti svijet oko sebe boljim. Hvala Romani što me je zvala na prvi kon i što je to ponovila i ove godine.
Odradio sam u petak još jedno predstavljanje knjige Fallout i filozofija, imao dobru publiku i još bolju atmosferu. Dan poslije sam u velikom znanstveno-popularnom bloku uz Krešimira Krolu sa Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru predstavio rezultate dva istraživanja za konferenciju Bobcatsss iz 2015. i 2017. Istraživanja su proveli Domagoj Volarević, Lucija Mrkela, Tea Šango i Tomislav Rajković. Rezultati su pokazali svu neutemeljenost spektakularnih medijskih napisa o ovisnosti o igrama, induciranju agresivnosti i općenito moralnoj panici.
22/11/2016
Svjetski dan filozofije: Tko se boji bombe još?
Svjetski dan filozofije je manifestacija koju je pokrenuo UNESCOv Ured za filozofiju u 2012. godini. U Hrvatskoj se Dan obilježava od 2013. godine u Zadru, a zatim i u ostalim gradovima. Zadarski filozofski krug tradicionalno organizira popularna predavanja o presjeku filozofije i aktualnih tema.
Ove godine tema je strah. Strah je duboka emocija, može biti pokretač snažnog djelovanja ili okidač bijega. Strah možemo promatrati iz psihološke perspektive, kao jednu od temeljnih emocija; iz fenomenološke, kao obuzimajuće iskustvo koje može označiti ključne životne epizode; iz sociološke perspektive, promatrajući kako društvo moderira učenje i manifestaciju emocije; kao i iz pozicije kognitivne znanosti, rabeći iskustva neuroznanosti.
S raspadom bipolarnosti svijeta koncem 1980-ih smanjilo se pojavljivanje iskaza straha od nuklearnog naoružanja u masovnoj medijskoj kulturi. Tridesetak godina kasnije imamo ponovo priliku slušati vijesti kako će se odustati od sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja, izgradnji masovnih atomskih skloništa, vježbama civilne zaštite... Zavirit ćemo u povijest projekta civilne zaštite i atomskih skloništa, induciranog straha i lažnih obećanja o zaštiti i sigurnosti. Povijest se ponavlja na ironičan način i Frankfurtova kenjaža ovoga puta svijetli u mraku!
Predavanje će se održati u utorak, 22. studenog u dvorani 119 na Novom kampusu Sveučilišta u Zadru.
15/10/2016
RiKon 2016.
Ovogodišnji RiKon, riječka konvencija znanstvene fikcije i fantastike održana je na Filozofskome fakultetu (Kampus na Trsatu). Kako i pristoji dobroj konvenciji, bilo je puno predavanja i radionica, organizirana su predstavljanja novih igara, mogli ste posjetiti mali sajam ili sudjelovati u izboru na najbolji cosplay. Nakon duljeg izbivanja s konvencija, najavio sam izlazak knjige Fallout i filozofija, te održao predavanje o Jungovim arhetipovima u ZF i horroru.
14/6/2016
promocija knjige Borisa Bosančića
U čitaonici Odjela za slavistiku održala se promocija knjige 'Plavi noj' Borisa Bosančića, profesora na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Osijeku. Promociju su vodile Mirta Matošić i Dora Rubinić, a o knjizi smo govorili Boris Badurina i ja. Boris Bosančić se tako zadarskoj publici predstavio kao autor filozofskog romana o informaciji.
Knjiga 'Plavi noj' nije page-turner, nećete je pročitati u jednom dahu, ali ćete bez daha ostati kad god budete malo promislili o napisanome. Upravo proživljavamo informacijsku revoluciju, idemo ususret četvrtoj industrijskoj revoluciji temeljenoj na upravljanju informacijama. Što bi se moglo desiti nakon toga? Što uopće jest informacija? Tvori li ona svijet, poput pitagorejskih brojeva? I što se događa kada metafore ožive?
Djeluje ti to ikome kao previše pitanja za jedan roman, u krivu je! Boris je izvrsno pomiješao žanr fantastike, svoju ekspertizu iz informacijskih znanosti, probleme iz područja filozofije informacije i stvorio kreativnu priču. Puno nas se bavi filozofijom i piše dubokoumne knjige, ali staviti između korica filozofiju i istodobno ispričati fantastičnu priču, to može tek malo ljudi.
19/5/2016
repriza predavanja Iron Maiden: poziv na čitanje zbog velikog interesa publike
Doživio sam i to čudo - zbog velikog broja upita o šporkoj filozofiji i Iron Maiden ponovio sam predavanje! Dvorana je oba puta bila puna, headbangeri su pokazali da imaju smisla za humor, a u druženju nakon predavanja primio sam dosta pozitivnih komentara.
Započelo se sa stand-up nastupom Henryja Rollinsa o fanovima Iron Maiden i bilo je dosta (samo)prepoznavanja :-) Slijedila je kratka povijest novog vala britanskog heavy-metala. Od prvog albuma Iron Maiden do Seventh Son of a Seventh Son analizirali smo tekstove i reference na pop-kulturu u pjesmama benda. Vidjeli smo kako se Piece of Mind može smatrati tribute-albumom kultnim knjigama i filmovima (npr. Herbertova Dina) i kako pravi fanovi banda trebaju biti poprilično načitani i nagledani kako bi razumjeli omiljene pjesme.
31/5/2016
obrana doktorata Maje Jadrešin
U Svečanoj dvorani Sveučilišta, Maja Jadrešin obranila je doktorsku dizertaciju Visokoškolsko izdavaštvo: etički vidovi autorskog prava pred komisijom u sastavu: doc.dr.sc. Nives Tomašević, prof.dr.sc. Srećko Jelušić, redovni profesor u miru i izv.prof.dr. Hrvoje Jurić. Tim činom je nervozni mentor postao ponosni mentor.
17-19/7/2015
u Splitu prvi FantaSTikon!
U Splitu je tijekom najvrućeg vikenda u godini održana prva konvencija fantastike FantaSTikon. Jedan od organizatora je Romana Jadrijević, nekadašnja studentica, pa je odazvati se pozivu bila prilika iskupiti se za sve traume koje sam izazvao na nastavi logike i statistike.
Održao sam predavanje o seksualnosti i/s robotima, predstavio rezultate ankete u sklopu okruglog stola Definiranje žanrova fantastike i znanstvene fantastike. U planu je bila i demonstracija avanture u sustavu World of Darkness - Dark Ages smještena u četvrti križarski pohod i razaranje Zadra. Predavanje je prošlo u humorističnom tonu, uz predstavljanje najpoznatijih slučajeva zaljubljivanja, vjenčanja i požude sa strojevima, računalima i(li) robotima, te spekulacijom na što bi sve to moglo ličiti u skoroj budućnosti. Okrugli stol je potrajao dulje od planiranog, uz živu raspravu o granicama ZF žanra, prikladnom imenovanju i par grafikona o odgovorima sudionika kona na anketu.