Računalna simulacija i eksperimentalno testiranje nelinearnog modela štapa mjerenjem deformacija
Ovo je nastavak doktorske disertacije. Temeljem razvijenog matematičkog modela trebalo bi razviti računalni algoritam i napisati kompjuterski program kako bi se mogle provoditi računalne simulacije ponašanja jednog štapa i struktura koje su sastavljene od mnogo štapova.
Iznimno je zanimljivo napraviti eksperimentalno testiranje modela gdje bi se usporedili rezultati računalne simulacije sa izmjerenim deformacijama fizičkog tijela u prostoru. Čini se da ovo još nije rađeno, a zapravo je ključno znati do kojih granica su predviđanja modela točna. U ovom dijelu želio bih se povezati s istraživačima koji se bave mjeriteljstvom.
U matematičkom modelu preostalo je pitanje obstojnosti i stabilnosti rješenja za općenite strukture, koje bi trebalo riješiti u jednakoj mjeri kao što je postignuto za stent. Ovdje sam primio neke sugestije od prof. Velčića (istražiti novi oblik domene za stent), a možda će trebati razviti neke nove matematičke strukture i algoritme.
Pomorska linijska veza otoka Ugljana s kopnom
Krajem ožujka napravili smo anketu kojom smo mjerili potrebe putnika za prijevozom na trajektnoj liniji Zadar-Preko. Anketu je financirala Agencija za obalni linijski pomorski promet. Podaci prikupljeni anketom sada su javno dostupni. Pogledajte analizu rezulata. Namjera je u skoro vrijeme zajedno sa kolegama sa Sveučilišta analizirati podatke osobito sa gledišta optimizacije ponude prijevoza koji bi najbolje zadovoljavao potražnju. Na taj način se ostvarile uštede i bolje zadovoljavanje potreba putnika.
Svojstvene vrijednosti općenite kompleksne matrice
Ne mogu se baš podičiti iskustvom u ovom području, ali čini mi se da se iterativne procedure koje sam dosad proučio baziraju na pretpostavci da je na početku matrica već dosta blizu oblika koji se koristi u anzatcu za konvergenciju. Zbog toga algoritam provodi većinu vremena u stagnaciji prije nego nastupi (kvadratična) konvergencija. Mislim da mi treba barem 3-6 mjeseci za napredak ako bi u cjelosti posvetio ovom problemu.
Topologija vremenskih udaljenosti i geografija prometne povezanosti
Ideja je istražiti koliko vremena treba za transfer osobe ili stvari od jedne do druge točke na karti. Vrijeme ovisi o prometnoj povezanosti i prometnim sredstvima koji se mogu koristiti, dijelom o dobu dana i buđetu na raspolaganju. Dalje temeljem dobivenih udaljenosti izgraditi novu kartu koja će odgovarati vremenskim udaljenostima među geografskim točkama, a ne njihovim prostornim udaljenostima.
Nameću se pitanja u kojima slučajevima takva karta uopće postoji, te da li je moguće na neki način pobjeći od ograničenja u treću dimenziju (visina, boja, itd.). Uopće, da li će 3 dimenzije biti dovoljno? Nekako mi se čini da hoće i da bi se na ovaj način mogla bolje razumijeti geografija prometne povezanosti. Problem namjerevam promatrati u okviru teorije optimizacije: treba još razmisliti o uvjetima optimizacije.
Optimalne pomorske veze zadarskog arhipelaga i kopna
Na tragu ovoga su podaci koje bi mogli pomoći prikupiti studenti u okviru nekoliko završnih radova koje sam predložio. Pitanje je koju funkciju bi trebalo optimirati: vrijeme putovanja, trošak povezivanja, ...? Naslućujem da bi optimalano rješenje moglo biti isto za velik raspon funkcija. Vjerujem da bi se mogli iskoristiti rezultati projekta koji bih želio provesti o topologiji vremenskih udaljenosti. Za ovu temu zainteresirao sam se na predavanju koje je prof. Ratko Radulić održao u gradskoj knjižnici u Zadru.
Kurs kao os rotacije za putovanje glavnim kružnicama na Zemlji
Danas se u pomorstvu smjer plovidbe zadaje usmjerenjem u odnosu na magnetsku os Zemlje. Taj smjer nije pravocrtan na kugli i stoga ga je tokom duljeg putovanja potrebno mijenjati kako bi se putovalo najkraćom rutom. To iziskuje određeno vrijeme i aktivnost posade. Nadam se da bi se kurs mogao zamijeniti drugim parametrom koji odgovara glavnim kružnicama na Zemlji. Na taj način donekle bi se skratilo planiranje putovanja i olakšalo držanje "kursa" u plovidbi. Moguće da ovo i nije neki značajan napredak obzirom na sve veću ulogu računala.
Procjena vrijednosti obveze RH za mirovinsko osiguranje.
Službene procjene javnog duga posljednjih godina nezaustavljivo rastu što uzrokuje zabrinutost stručne i šire javnosti. Međutim, procjenjujem kako najveći dio obveza koje državu očekuju u budućnosti uopće dosad nije procijenjen i ne uzima se u obzir. Riječ je o obvezi za mirovinsko osiguranje temeljem generacijske solidarnosti propisane aktualnim zakonima.
Obzirom da ne postoje procjene ove obveze (osobito u redovitim intervalima) postoji mogućnost da se provedbom politike koja smanjuje "službeni" javni dug zapravo poveća ukupna realna obveza države za mirovinska izdvajanja u budućnosti. Također, problem je što ne postoji metodologija po kojoj bi se procijenio utjecaj promjena zakona i propisa iz područja mirovinskog osiguranja. Problem nije specifičan samo za Hrvatsku, jer se ova obveza općenito ne računa u "službenom" javnom dugu svih država. Poznavanje vrijednosti mirovinske obveze omogućilo bi i bolju procjenu održivosti sustava generacijske solidarnosti --- utjecaj demografskih i gospodarskih kretanja na mogućnost ispunjenja postojećih obveza.
Optimizacija cijene vinjete za autoceste u RH temeljem javnog dobra
Istraživanja mogućnosti uvođenja vinjeta u Republici Hrvatskoj koja su dosad provedena nemaju čvrste osnove. Nije provedeno ispitivanje javnog mijenja koju bi cijenu vinjete bili spremni platili za korištenje autocesta. Također bi trebalo uzeti u obzir i vrijednost ostalih dobrobiti koje opća država ostvaruje prelaskom na vinjete. Npr. ako je korisnik spreman platiti X za vinjetu, a postavljena cijena je Y ispod X, tada uvođenjem vidnjeta u javnu dobrobit treba pribrojiti prihod autocesta Y i dobrobit korisnika barem X-Y. Na kraju, kolika je ta ukupna dobrobit i koja je cijena vinjeta optimalna? Naravno da bi trebalo postaviti i određene uvjete obzirom da prihod autocesta treba pokriti neke operativne troškove ili biti čak veći nego s postojećim sustavom naplate. Primjetiti da u javnu dobrobit sa stajališta države ulazi samo dobrobit hrvatskih građana, a ne ulazi dobrobit korisnika koji nisu hrvatski državljani.
Raniji projekti
Izdvojeni su neki projekti u kojima sam dosad sudjelovao.