Sigurno je da nemali broj Hrvata koji danas zivi u Zaljevu hrvatskih svetaca, u posljednje vrijeme s ceznjom gleda zapadno od Prevlake. I ne samo radi otvaranja drzavne granice, sto bi Hrvatima u Boki donijelo unutrasnji mir i sigurnost nego i radi duhovne, moralne i materijalne potpore koju od nas Bokelji vec dugo ocekuju. Po svemu doslo je vrijeme kada cemo smjerno, s dubokom povezanoscu i postovanjem nase misli i djela uputiti tom vrijednom i bogatom korpusu hrvatske kulturne bastine.
Ono sto bokokotorski zaljev krije u sebi nisu samo brojni Hrvati vec i bogata hrvatska kulturna bastina kojoj moramo udahnuti zivot, vratiti sjaj zaboravljenom svetistu na otocicu Gospe od Skrpjela, sv. Tripunu i brojnim svecima po kojima Boka kotorska s pravom nosi naziv Zaljeva hrvatskih svetaca.
Tivat, grad s najvecim brojem Hrvata, s velikom hrvatskom tradicijom i bastinom danas se nasao pred nemalim problemom. Upravo su nam u nasem nedavnom posjetu ispricali sve svoje teznje, nade i ocekivanja.
Ono sto Tivtu nedostaje vec dva stoljeca jest katolicka crkva u sredistu Tivta, centar u kojem bi se mnogobrojni Hrvati sastajali, obrazovali u kojem bi pronasli svoj vjernicki i nacionalni mir.
Nikako nije slucajno sto upravo Tivat u posljednja dva stoljeca nije uspio sagraditi niti jednu katolicku crkvu. Nije slucajno niti da se 1940. godine postavio kamen temeljac pravoslavne crkve koja se pedesetih godina ovoga stoljeca i izgradila. Nije slucajno da je Tivat pocetkom i sredinom stoljeca bio 95% hrvatski grad. Niti je slucajno da sve crkve u i oko Tivta datiraju od 9. do 18. stoljeca.
Kip Sv. Leopolda
Dakako, svima je poznata cinjenica da su Tivcani sredinom 19. stoljeca bili gorljivi pristalice sjedinjenja Dalmacije, dakle i Boke s maticom Hrvatskom. Poznata je i cinjenica da su u to vrijeme osnovana hrvatska drustva, hrvatske citaonice, stedionice, hrvatski Sokol....
Danas na podrucju Boke kotorske djeluje samo katolicka crkva i tek nedavno obnovljeno hrvatsko kulturno drustvo Napredak. U cijeloj crnoj Gori zivi oko 12000 Hrvata, a u Tivtu imade oko 2500 krstenih katolika Hrvata, no broj je daleko veci s obzirom da se ovdje govori samo o onom broju iz knjiga Zupnog ureda u Tivtu.
O prisutnosti zapadne kulture na tom prostoru nema dvojbe. Na svakom koraku nalaze se prekrasne kuce, palace, crkve iz najstarijih vremena.
HERCEG-NOVIZupna crkva Sv. Jeronima - Krstionica - Oltar Majke Bozje
Don Ivan Galic nam je rekao da zupa Tivat datira iz 9. stoljeca. Ona se koncentrirala, kaze on, u predjelu danasnjeg Tivta koji se zove Djurdjevo brdo, a zupna zajednica se tada zvala Crni plat. To nam potvrdjuje i natpis na crkvi sv. Srdja i to je izvoriste Tivta koji se kasnije razgranao na cetiri katuna, od kojih je svaki iamo svoju crkvicu. Uglavnom su imali zajednicko groblje, a negdje na sredini tadasnjeg Tivta izgradili su crkvu sv. Simuna koja je bila zupnom crkvom sve do 1734. kada je napravljena danasnja zupna crkva sv. Antuna Padovanskog.
Crkva sv. Antuna nalazi se u starom dijelu Tivta, Tripovicima i udaljena je 2 do 3 km od sredista Tivta, tako da se svaki posjet njoj, penjuci se zavojitom cestom moze shvatiti kao malo hodocasce pogotovu za ljetnjih vrucina kada uzbrdica i sunce udruze svoje snage.
Zanimljivo je kaze don Ivan Galic, da se cijeli krscanski zivot Tivta mozemo pratiti jos od 1612. godine od kada datiraju matice krstenih, vjencanih i umrlih, a najstarije zapisane podatke imamo iz 1603. godine.
Vec poduze vrijeme Tivcani nedjeljom idu na misu u preuredjenu garazu tivatskog zupnog ureda. Skupe se zajedno i slave Bozju rijec s velikom nadom da ce nakon dva stoljeca uspjeti sagraditi pastoralni centar. Crkvu u centru grada. Jedna tridesetogodisnja Bokeljka nam je rekla: Teska vremena su iza nas. Ponosni smo sto smo uspjeli, ostali i opstali. Da smo i mi otisli Boka bi ostala bez Hrvata, a to je nedopustivo. Danas nam je puno bolje, nova demokratska vlast Crne Gore dala nam je nadu. Vjerujemo da nas nece iznevjeriti. Nije nas puno, ali smo jaki -porucuje uz osmjeh. Novi pastoralni centar znacit ce nam svjetlost koja ce nam davati snagu u ocuvanju nase vjere, tradicije i bastine. Nit koja nas unatoc svim nedacama vec stoljecima cini neodvojivima od matice Hrvatske.
Probleme oko izgradnje nove crkve razjasnio nam je don Ivan Galic: Sedamdesetak godina trazili smo i eto prije par godina i dobili teren u centru grada. Nakon raspisanog natjecaja za projekt izabrali smo i nagradili projekt inzenjera Nenada Fabijanica, profesora na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Gradjevinsku dozvolu smo dobili i ona vrijedi do 7. listopad ove godine, do kada moramo zapocetis radovima. Do sada smo sami financirali otkup zemljista i busenje terena, projekt zajedno s nostrifikacijom i svim potrebitim administrativnim troskovima i to nam je odnijelo oko 100.000 DEM-a. Nasa zupna crkva u Tripovicima bila je u teskom stanju i prijetila je rusenjem i u njezinu rekonstrukciju utrosili smo 55.000 DEM-a. Danas za pocetak radova, odnosno za prioritetne potrebe koje podrazumjevaju izlazak na povrsinu zemlje potrebito nam je oko 500.000 DEM-a, a s radovima moramo zapoceti prije isteka gradjevinske dozvole-istice zabrinuto don Ivan Galic.
Potaknute ljepotom bokokotorskog zaljeva i nesumnjivo velikom i znacajnom hrvatskom bastinom te Bokeljima pokrenule smo akciju za pomoc Tivcanima u izgradnji crkve.
Matica Hrvatska u Zadru uz suradnju svih institucija grada, posebice zadarske zupanije i Poglavarstva grada Zadra, Koncertnog ureda u Zadru, te Bratovstine Bokeljske mornarice u Zagrebu, Hrvatske televizije uz jos niz institucija te visokodostojanstvenika zapocela je humanitarnu akciju kako bi Tivcani krenuli s izgradnjom pastoralnog centra i na vrijeme krenuli s radovima da bi hrvatski narod i posebice hrvatska mladez u Boki dobila prostor u kojem bi se informirali, obrazovali, snazili i jacali hrvatsku svijest i hrvatski duh.
Tako se vec pocetkom kolovoza u Zadru planira prvi humanitarni koncert Zadarskih djevojaka na celu s maestrom Antunom Dolickim u organizaciji Koncertnog ureda u Zadru, gostovanje tivatske klape te celnika hrvatskog kulturnog drustva Napredak. Krajem mjeseca kolovoza predstoji nam veliki humanitarni koncert u Jazinama gdje bi nastupili poznati pjevaci. Mjesec rujan obogacen je nizom dogadjanja kako u Zadru tako u Zagrebu i u Splitu s ciljem da matica Hrvatska pomogne Bokeljima u ocuvanju svog vjernickog i kulturnog identiteta. Vazno je reci da bi se niz dogadjanja pokusao prenijeti i u samoj Boki gdje bi se obiljezila stogodisnjica od osnivanja prvog hrvatskog kulturnog drustva na tom podrucju, osnovala citaonica i jos niz aktivnosti koji bi aktivirao kako nasu svijest i brigu tako i hrvatskog covjeka koji zivi na tom podrucju. Dakako, pitali smo ih hoce li imati i imaju li problema sto kulturno drustvo nosi prefiks hrvatsko, no predsjednik hrvatskog kulturnog drustva Napredak, Silvio Markovic nam je rekao: Ne bismo smjeli imati nikakovih problema. Prije svega zato sto se Crna Gora formira kao demokratska drzava i ako to jest, a podrzavamo novu vlast i vjerujemo joj, ne vidim zasto bi bilo sto postalo upitno. Uostalo u Hrvatskoj, koliko nam je poznato djeluju dva crnogorska drustva i nitko im u tome ne pravi problem.
Na nama, Hrvatima u Hrvatskoj ostaje pozdraviti veliku humanitarnu akciju, vratiti svijest svakom covjeku o nasoj bogatoj hrvatskoj kulturnoj tradiciji i bastini Boke kotorske, sjetiti se nasih ljudi, pomoci im i vratiti sjaj Zaljevu hrvatskih svetaca. Uostalom ispratili su nas rijecima: Molimo Vas, kazite im neka nas ne zaborave, neka nas koji smo ostali na nasim vjekovnim ognjistima podrzavaju i neka se u svojim molitvama sjete Zaljeva i nas koji cuvamo bogatu hrvatsku bastinu uz tihi zagovor i molitvu hrvatskih svetaca.
